E memorija pa kodja so pecisajlo ka 16. majo 1944 sî adjes pala milionur Řoma thaj Sinti pe sasti ljuma jek importantno kotor kata lengo etničko thaj historično identiteto. Kata jek marturo źanas, kê ka 16. majo 1944 marde pe le Řom taj Sinti kata takozvano „Zigeunerlager Auschwitz-Birkenau“ kontra e porunka kata SS, te mêken von o logoro. Kata aver logoroskê źene ašundesas von, kê le naci kamen te mundaren len gazosa. Vuni miji Řom thaj Sinti kêrde barikade thaj marde pe numa bařenca taj rovljanca kontra o SS aj kadja daštisarde, barem pe skurto vrjama, te skêpin pe .
© Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes DÖW 12.543.
© Dokumentations- und Kulturzentrums Deutscher Sinti und Roma Heidelberg.
© d/ROM/a Sonderreihe 03/15 Roma Service, A-7503 Kleinbachselten, Gartenstraße 3
© Zentralrat deutscher Sinti und Roma, Heidelberg/Deutschland.
© Privatno kolekcija kata o Nikolai Bessonov, Moskva/Řusija.
© Muzejumo la Řomaja Kulturako, Brno/ Čexoski Republika.
© O foto sî ka privatniko Johann Balogh: Althodis/Stari Hodas, Eisenstadt 1992.
© Privatnone thaneste, ka Gerhard Baumgartner